Zimski seminar za AST2
U ISP je u periodu od 31. januara do 4. februara održan Zimski seminar astronomije za stariju grupu polaznika.
Zimski seminar astronomije za starije polaznike, u osnovi je koncipiran kao teorijski seminar, tokom kojeg se polaznici upoznaju sa primerima naučnih istraživanja, kao i sa osnovnim alatima koji će im biti od pomoći u izradi sopstvenih projekata tokom ove godine.
Predavači, naši iskusni i ugledni naučni radnici iz astronomije, su prezentovali svoje istraživačke programe, kao i metode koje koriste u ovim istraživanjima. Polaznicima su na ovaj način bile prezentovane pojedine astronomske oblasti, ali i primeri kako se sprovode naučna istraživanja u ovim oblastima.
Sa druge strane polaznici su imali priliku da nauče osnovne matematičke i programerske alate koje će u parkis primenjivati da bi realizovali svoje projekte.
Polaznici koji su relizovali svoje projekte tokom 2006. godine su prezentovali dobijene rezultate. A polaznici koji nisu radili svoje projekte tokom prethodne godine su kao zadatak imali da pripreme prezentaciju posvećenu određenoj astronomskoj temi.
Možda, najvažniji segment ovog seminara jeste definisanje tema za radove polaznika, kojima će se oni tokom godine baviti. Zbog toga je dosta vremena bilo posvećeno razgovoru sa polaznicima u vezi sa temam i metodama za izradu projekata. Sva predavanja su i koncipirana tako da pomognu polaznicima u izboru onoga što će raditi tokom 2007. godine.
Na seminaru su bili angažovani sledeći stručni saradnici:
1. Dr Milan Ćirković, Astronomska opservatorija Beograd
2. Dr Zorica Cvetković, Astronomska opservatorija Beograd
3. Mr Bojan Arbutina, Katedra za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu
4. Mr Nataša Stanić, Narodna opservatorija, Beograd
5. Jelena Grujić, Institut za fiziku u Zemunu
6. Igor Smolić
Od mlađih saradnika na seminaru su bili angažovani: Marko Simonović, Goran Rakić, Mihailo Čubrović, Nemanja Martinović, Aleksandar Petrović, Milica Anđelić.
Neke obrađene teme su: „Istorija astronomije“, „Struktura na velikoj skali“, „Mathematica“, „Korelacije, kauzalnost i Dijem-Kvajnova teza“, „Primena programiranja u astronomiji“, „Šta je stvarno verovatnoća?“, „Astronomija dvojnih sistema“, „Klasifikacija zvezdanih spektara – Pikering i njegov harem“, „Elementarne čestice“, „Vektorska analiza“, „N-tela“, „Supernove i njihove matične galaksije“, „Uvod u nelinearnu dinamiku“, „Teleskopi“.
Realizovani program možete videti ovde.
7. februar 2007. u 11:21 - AST2


Ivan Nastić, fizičar i speleolog, prvi Srbin koji je stigao do do sada poznatog dna planete Zemlje, a da to nije okeansko dno. Tako će da piše u nekoj budućoj enciklopediji. Kako je izgledao ovaj put u središte Zemlje?
Verske vođe složno su kritikovale tvrdnju Stivena Hokinga, čuvenog britanskog astrofizičara, da je Bog suvišan i da je za stvaranje univerzuma zaslužna sila gravitacije, a ne Tvorac.
Podvodna arheologija je posebna grana pomorske arheologije koja se bavi proučavanjem materijalnih ostataka i tragova ljudskih kultura koji se nalaze ispod površine slatkih i slanih voda, rečnih korita, močvara, bunara.
U prethodna dva teksta o kompaktnim zvezdanim objektima opisani su beli patuljci i neutronske zvezde. Ako se masa ovih tela dovoljno poveća, događa se nezadrživa transformacija u treći oblik mrtvih zvezda – crnu rupu.
Kad je reč o najpoznatijim delima Luisa Kerola, romanima „Alisa u zemlji Čuda“ i „Alisa iza ogledala“, dve stvari su gotovo sigurne – prva, da ste na neki način došli u kontakt sa njima, bilo putem knjiga, animiranih ili igranih filmova; druga, da Vam je glavni utisak o Alisinim avanturama da su šašave, besmislene i namenjene (samo) deci.
Tragom senzacije ekipa stručnjaka je uz pomoć nekoliko jednostavnih fizičkih testova i merenja visine i nagiba terena GPS-om, pokazala da nema nikakve gravitacione anomalije, već da je tu reč o nečem drugom, malo težem
Osim totalnog razaranja 69 odsto svih građevina, efekti prve atomske bombe odnosili su žrtve i tokom narednih meseci. Mnogi od stanovnika grada koji su preživeli eksploziju, a koje u Japanu nazivaju hibakuša, "žrtve atomske bombe", bili su ozračeni i umirali su od trovanja radijacijom.
Mogućnost da se i iz naših krajeva vidi polarna svetlost aktuelna je ovih dana. Na koji način nastaje polarna svetlost i zašto je vidimo samo u blizini polova?
Kako izgleda nastave biologije u našem školstvu u poređenju sa drugim zemljama? Da li pratimo trendove ili ne? Kako se odnosimo prema aktuelnim dilemama?
Kako alge otklanjaju boju iz starih vojničkih vunenih džempera, da li bakterije iz mulja mogu da proizvode struju, kako je razvoj železare u Smederevu razvio ujedno i tamošnji sport, te kako su balovi 30-ih godina prošlog veka u Novom Sadu uticali na modu...
Živa bića i njihovi životni ciklusi nisu interesantni samo naučnicima, već i piscima naučne fantastike. Mnogi od njih su inspiraciju upravo našli u nekim od najneobičnijih parazita.
Kad se školski sistem posmatra odozdo, iz zadnje klupe, čija je prava mera ruiniranosti viđena na PISA testovima, jasnije se vidi kako su Matematička gimnazija i još par sličnih specijalizovanih škola, uz Istraživačku stanicu Petnica, ostale gotovo poslednje oaze znanja
Južna evropska opservatorija, poznatija kao ESO, je briljantan primer međunarodne saradnje koja je tokom protklih 30 godina dovela do niza fundamentalnih naučnih otkrića u oblasti moderne astronomije i astrofizike.
Obe strane stadiona zabezeknuto posmatraju. U delu sekunde, tajac se širi hiljadama kilometara oko terena, pred milionima televizijskih ekrana. Svuda se postavlja pitanje – kako je ovakav udarac uopšte fizički moguć?
10 najvećih matematičkih zagonetki i zadataka koji zbunjuju razum.