Takmičenje iz astronomije
Od školske 2006./2007. godine u kalendaru takmičenja nalazi se i astronomija. Iako ne postoji kao poseban školski predmet, a pošto postoji veoma razvijena astronomska zajednica i veliki broj astronomskih organizacija koje popularišu ovu nauku širom Srbije, rezultati našeg nacionalnog tima poslednjih šest godina na međunarodnim takmičenjima su veoma dobri. Prošle godine se ekipa vratila sa Olimpijade iz Indije sa dve zlatne, dve bronzane medalje i specijalnom nagradom. Kako bi se popularizacija proširila još više među srednjoškolcima širom Srbije, ove godine će krajem aprila meseca biti organizovana regionalna takmičenja iz astronomije. Najuspešniji takmičari na regionalnim takmičenjima će imati pravo učešća na tzv. Nacionalnoj astronomskoj olimpijadi, najvišem rangu takmičenja u našoj zemlji, koje će biti organizovano tokom juna meseca. Organizaciju takmičenja iz astronomije na sebe je preuzelo specijalizovano stručno telo – Nacionalni astronomski olimpijski komitet, kao komisija Društva astronoma Srbije. Da bi neko mogao da se takmiči potrebno je da se prethodno prijavi za učešće. Poželjno je da prijave pripreme nastavnici fizike ili geografije za svoju školu/grad, ali i pojedinačne prijave učenika će biti valjane. Uslov za učešće je da je takmičar rođen posle 31. decembra 1989. godine. Ovom prilikom se pozivaju svi nastavnici i profesori, kao i sami učenici da se prijave za učešće na regionalnim takmičenjima do 31. marta 2007. godine na elektronsku adresu astronomsko@gmail.com, sa podacima o profesoru, kao i podacima o učenicima. Svi zainteresovani će dobiti spisak literature potrebne za pripremu za takmičenje.
Takođe pozivamo i sve profesore i nastavnike koji su spremni da nam pomognu u organizaciji regionalnih takmičenja u svom gradu da nam se jave.
20. mart 2007. u 13:44 - ast


U poslednjih 20 000 godina ljudski mozak se smanjio za 10 procenata. Pre dvadesetak hiljada godina prosečna zapremina je bila oko 1500 kubnih centimetara, a sada je oko 1350 cc. Izgubili smo deo veličine teniske loptice.
Ivan Nastić, fizičar i speleolog, prvi Srbin koji je stigao do do sada poznatog dna planete Zemlje, a da to nije okeansko dno. Tako će da piše u nekoj budućoj enciklopediji. Kako je izgledao ovaj put u središte Zemlje?
Verske vođe složno su kritikovale tvrdnju Stivena Hokinga, čuvenog britanskog astrofizičara, da je Bog suvišan i da je za stvaranje univerzuma zaslužna sila gravitacije, a ne Tvorac.
Podvodna arheologija je posebna grana pomorske arheologije koja se bavi proučavanjem materijalnih ostataka i tragova ljudskih kultura koji se nalaze ispod površine slatkih i slanih voda, rečnih korita, močvara, bunara.
U prethodna dva teksta o kompaktnim zvezdanim objektima opisani su beli patuljci i neutronske zvezde. Ako se masa ovih tela dovoljno poveća, događa se nezadrživa transformacija u treći oblik mrtvih zvezda – crnu rupu.
Kad je reč o najpoznatijim delima Luisa Kerola, romanima „Alisa u zemlji Čuda“ i „Alisa iza ogledala“, dve stvari su gotovo sigurne – prva, da ste na neki način došli u kontakt sa njima, bilo putem knjiga, animiranih ili igranih filmova; druga, da Vam je glavni utisak o Alisinim avanturama da su šašave, besmislene i namenjene (samo) deci.
Tragom senzacije ekipa stručnjaka je uz pomoć nekoliko jednostavnih fizičkih testova i merenja visine i nagiba terena GPS-om, pokazala da nema nikakve gravitacione anomalije, već da je tu reč o nečem drugom, malo težem
Osim totalnog razaranja 69 odsto svih građevina, efekti prve atomske bombe odnosili su žrtve i tokom narednih meseci. Mnogi od stanovnika grada koji su preživeli eksploziju, a koje u Japanu nazivaju hibakuša, "žrtve atomske bombe", bili su ozračeni i umirali su od trovanja radijacijom.
Mogućnost da se i iz naših krajeva vidi polarna svetlost aktuelna je ovih dana. Na koji način nastaje polarna svetlost i zašto je vidimo samo u blizini polova?
Kako izgleda nastave biologije u našem školstvu u poređenju sa drugim zemljama? Da li pratimo trendove ili ne? Kako se odnosimo prema aktuelnim dilemama?
Kako alge otklanjaju boju iz starih vojničkih vunenih džempera, da li bakterije iz mulja mogu da proizvode struju, kako je razvoj železare u Smederevu razvio ujedno i tamošnji sport, te kako su balovi 30-ih godina prošlog veka u Novom Sadu uticali na modu...
Živa bića i njihovi životni ciklusi nisu interesantni samo naučnicima, već i piscima naučne fantastike. Mnogi od njih su inspiraciju upravo našli u nekim od najneobičnijih parazita.
Kad se školski sistem posmatra odozdo, iz zadnje klupe, čija je prava mera ruiniranosti viđena na PISA testovima, jasnije se vidi kako su Matematička gimnazija i još par sličnih specijalizovanih škola, uz Istraživačku stanicu Petnica, ostale gotovo poslednje oaze znanja
Južna evropska opservatorija, poznatija kao ESO, je briljantan primer međunarodne saradnje koja je tokom protklih 30 godina dovela do niza fundamentalnih naučnih otkrića u oblasti moderne astronomije i astrofizike.
Obe strane stadiona zabezeknuto posmatraju. U delu sekunde, tajac se širi hiljadama kilometara oko terena, pred milionima televizijskih ekrana. Svuda se postavlja pitanje – kako je ovakav udarac uopšte fizički moguć?