Priprema za astronomsku olimpijadu
subota, 16. avgust 2008.U Istraživačkoj stanici Petnica su tokom prve polovine avgusta meseca 2008. godine održane pripreme nacionalnog astronomskog tima za učešće na Međunarodnoj astronomskoj olimpijadi
Ove godine Međunarodna astronomska olimpijada će biti održana u Trstu (Italija) u prvoj polovini oktobra meseca. Predstavnici tridesetak nacija uzrasta od 13 do 18 godina će se tokom sedam dana takmičiti u znanju astronomske nauke. Takmičari se oprobavaju u tri različita segmenta koja u zbiru daju krajnji rezultat. Rešavanje teorijskih zadataka problema, praktična obrada astronomskih merenja i njihovo naučno tumačenje, kao i veštine posmatranja teleskopom su oblasti u kojim treba da se pokažu svi takmičari.
Naš nacionalni tim od 8 predstavnika je odabran na Državnom takmičenju krajem juna meseca. U juniorskoj (osnovna škola) i seniorskoj (srednja škola) Srbiju će predstavljati Milena Milošević, Filip Živanović, Nataša Dragović, Dušan Joksimović, Aleksandar Miladinović, Dragan Simić, Ognjen Ivković i Marija Janković.
Deo zvaničnih priprema za učešće na Međunarodnoj olimpijadi podrazumeva praktične pripreme u Istraživačkoj stanici. One podrazumevaju snalaženje na noćnom nebu, rad sa teleskopom, korišćenje osnovnih astronomskih posmatračkih metoda, i obradu rezultata merenja.
Reprezentacija Srbije (tada SR Jugoslavije) prvi put je učestvovala na VII Međunarodnoj astronomskoj olimpijadi 2002. godine i vratila se sa dve bronzane medalje. Naredne godine zbog atentata na premijera Srbije i vanrednog stanja nije bilo uslova za učešće na ovom takmičenju, ali već 2004. godine, sada već pod novim nazivom (Srbija i Crna Gora) naša zemlja osvaja jedno srebro i jednu bronzu.
Peking je tri godine pre sportske olimpijade, 2005, bio domaćin X astronomske olimpijade, na kojoj naši reprezentativci osvajaju dve bronze. Naredne godine u Mumbaju (Indija) kontinuirani rad sa našim reprezentativcima donosi ono što smo stalno priželjkivali, prvu zlatnu medalju. Luka Milićević i Nataša Dragović su se kao reprezentativci tada već Srbije, okitili prvim astronomskim zlatom, a pored toga osvojene su i dve bronzane medalje, kao i specijalna nagrada za najbolji teorijski deo.
Prošlogodišnje učešće je pokazalo uzlazni trend u kvalitetu naših takmičara, pa smo u na Krimu (Ukrajina) osvojili dva zlata, dva srebra i tri bronze.
Zanimljivo je da ove godine po prvi put u reprezentaciji Srbije imamo i učenike koji ne pohađaju Matematičku gimnaziju, koja je do sada bila neprikosnovena što se tiče kvlaiteta svojih učenika.
Pored Istraživačke stanice Petnica, kontinuirano u pripremama naših olimpijaca učestvuju i Društvo astronoma Srbije, Katedra za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu i Matematička gimnazija. Koordinator svih aktivnosti na polju astronomskih takmičenja u našoj zemlji jeste Nacionalni astronomski olimpijski komitet.
Više na linku.






Podvodna arheologija je posebna grana pomorske arheologije koja se bavi proučavanjem materijalnih ostataka i tragova ljudskih kultura koji se nalaze ispod površine slatkih i slanih voda, rečnih korita, močvara, bunara.
U prethodna dva teksta o kompaktnim zvezdanim objektima opisani su beli patuljci i neutronske zvezde. Ako se masa ovih tela dovoljno poveća, događa se nezadrživa transformacija u treći oblik mrtvih zvezda – crnu rupu.
Kad je reč o najpoznatijim delima Luisa Kerola, romanima „Alisa u zemlji Čuda“ i „Alisa iza ogledala“, dve stvari su gotovo sigurne – prva, da ste na neki način došli u kontakt sa njima, bilo putem knjiga, animiranih ili igranih filmova; druga, da Vam je glavni utisak o Alisinim avanturama da su šašave, besmislene i namenjene (samo) deci.
Tragom senzacije ekipa stručnjaka je uz pomoć nekoliko jednostavnih fizičkih testova i merenja visine i nagiba terena GPS-om, pokazala da nema nikakve gravitacione anomalije, već da je tu reč o nečem drugom, malo težem
Osim totalnog razaranja 69 odsto svih građevina, efekti prve atomske bombe odnosili su žrtve i tokom narednih meseci. Mnogi od stanovnika grada koji su preživeli eksploziju, a koje u Japanu nazivaju hibakuša, "žrtve atomske bombe", bili su ozračeni i umirali su od trovanja radijacijom.
Mogućnost da se i iz naših krajeva vidi polarna svetlost aktuelna je ovih dana. Na koji način nastaje polarna svetlost i zašto je vidimo samo u blizini polova?
Kako izgleda nastave biologije u našem školstvu u poređenju sa drugim zemljama? Da li pratimo trendove ili ne? Kako se odnosimo prema aktuelnim dilemama?
Kako alge otklanjaju boju iz starih vojničkih vunenih džempera, da li bakterije iz mulja mogu da proizvode struju, kako je razvoj železare u Smederevu razvio ujedno i tamošnji sport, te kako su balovi 30-ih godina prošlog veka u Novom Sadu uticali na modu...
Živa bića i njihovi životni ciklusi nisu interesantni samo naučnicima, već i piscima naučne fantastike. Mnogi od njih su inspiraciju upravo našli u nekim od najneobičnijih parazita.
Kad se školski sistem posmatra odozdo, iz zadnje klupe, čija je prava mera ruiniranosti viđena na PISA testovima, jasnije se vidi kako su Matematička gimnazija i još par sličnih specijalizovanih škola, uz Istraživačku stanicu Petnica, ostale gotovo poslednje oaze znanja
Južna evropska opservatorija, poznatija kao ESO, je briljantan primer međunarodne saradnje koja je tokom protklih 30 godina dovela do niza fundamentalnih naučnih otkrića u oblasti moderne astronomije i astrofizike.
Obe strane stadiona zabezeknuto posmatraju. U delu sekunde, tajac se širi hiljadama kilometara oko terena, pred milionima televizijskih ekrana. Svuda se postavlja pitanje – kako je ovakav udarac uopšte fizički moguć?
10 najvećih matematičkih zagonetki i zadataka koji zbunjuju razum.
Intenzivna portraga za Marsovcima traje više od jednog veka. Možda više i od dva, zavisno od toga šta podrazumevate pod intenzivnim traganjem.