Proglašenje Međunarodne godine astronomije
U Parizu se 15. i 16. januara u organizaciji, UNESCO i Međunarodne astronomske unije organizuje Ceremonija proglašavanja Međunarodne godine astronomije 2009.
![]() |
Ujedinjene nacije (UN), UNESCO i Međunarodna astronomska unija (MAU) su 2009. godinu proglasili za Međunarodnu godinu astronomije (MGA). Godina astronomije 2009 obeležava veliki jubilej – 400 godina od prvog astronomskog posmatranja uz pomoć teleskopa (Galileo Galilej). Tim povodom planirana je realizacija globalnih projekata u vise od 100 zemalja na planeti.
I naša zemlja se uključuje u obeležavanje MGA sa 11 nacionalnih projekata. U ove projekte su se već uključili Društvo astronoma Srbije, Astronomska opservatorija Beograd, Matematički fakultet u Beogradu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Istraživačka stanica Petnica, kao i razne druge stručne organizacije, ali i veliki broj amaterskih astronomskih društava iz naše zemlje.
Na Ceremoniji u Parizu će se okupiti predstavnici oko 150 zemalja sveta u kojima se obeležava MGA kako bi se razmenile ideje za popularizaciju astronomije i nauke uopšte na nacionalnim, regionalnim i međunarodnim nivoima. Na događaju koji će označiti i obeležavanje Međunarodne godine astronomije na svim nivoima Srbiju će predstavljati predsednik Nacionalnog organizacionog odbora Nikola Božić. Deo naše delegacije će biti i Slobodan Milovanović i Andrej Obuljen, naši mlađi saradnici, kao studenti koji su pobedili na prošlogodišnjem konkursu.
Više o Međunarodnoj godini astronomije: www.das.org.rs/mga, www.astronomy2009.org, http://www.b92.net/zivot/nauka_vesti.php?nav_id=339307
14. januar 2009. u 22:23 - ast






Ivan Nastić, fizičar i speleolog, prvi Srbin koji je stigao do do sada poznatog dna planete Zemlje, a da to nije okeansko dno. Tako će da piše u nekoj budućoj enciklopediji. Kako je izgledao ovaj put u središte Zemlje?
Verske vođe složno su kritikovale tvrdnju Stivena Hokinga, čuvenog britanskog astrofizičara, da je Bog suvišan i da je za stvaranje univerzuma zaslužna sila gravitacije, a ne Tvorac.
Podvodna arheologija je posebna grana pomorske arheologije koja se bavi proučavanjem materijalnih ostataka i tragova ljudskih kultura koji se nalaze ispod površine slatkih i slanih voda, rečnih korita, močvara, bunara.
U prethodna dva teksta o kompaktnim zvezdanim objektima opisani su beli patuljci i neutronske zvezde. Ako se masa ovih tela dovoljno poveća, događa se nezadrživa transformacija u treći oblik mrtvih zvezda – crnu rupu.
Kad je reč o najpoznatijim delima Luisa Kerola, romanima „Alisa u zemlji Čuda“ i „Alisa iza ogledala“, dve stvari su gotovo sigurne – prva, da ste na neki način došli u kontakt sa njima, bilo putem knjiga, animiranih ili igranih filmova; druga, da Vam je glavni utisak o Alisinim avanturama da su šašave, besmislene i namenjene (samo) deci.
Tragom senzacije ekipa stručnjaka je uz pomoć nekoliko jednostavnih fizičkih testova i merenja visine i nagiba terena GPS-om, pokazala da nema nikakve gravitacione anomalije, već da je tu reč o nečem drugom, malo težem
Osim totalnog razaranja 69 odsto svih građevina, efekti prve atomske bombe odnosili su žrtve i tokom narednih meseci. Mnogi od stanovnika grada koji su preživeli eksploziju, a koje u Japanu nazivaju hibakuša, "žrtve atomske bombe", bili su ozračeni i umirali su od trovanja radijacijom.
Mogućnost da se i iz naših krajeva vidi polarna svetlost aktuelna je ovih dana. Na koji način nastaje polarna svetlost i zašto je vidimo samo u blizini polova?
Kako izgleda nastave biologije u našem školstvu u poređenju sa drugim zemljama? Da li pratimo trendove ili ne? Kako se odnosimo prema aktuelnim dilemama?
Kako alge otklanjaju boju iz starih vojničkih vunenih džempera, da li bakterije iz mulja mogu da proizvode struju, kako je razvoj železare u Smederevu razvio ujedno i tamošnji sport, te kako su balovi 30-ih godina prošlog veka u Novom Sadu uticali na modu...
Živa bića i njihovi životni ciklusi nisu interesantni samo naučnicima, već i piscima naučne fantastike. Mnogi od njih su inspiraciju upravo našli u nekim od najneobičnijih parazita.
Kad se školski sistem posmatra odozdo, iz zadnje klupe, čija je prava mera ruiniranosti viđena na PISA testovima, jasnije se vidi kako su Matematička gimnazija i još par sličnih specijalizovanih škola, uz Istraživačku stanicu Petnica, ostale gotovo poslednje oaze znanja
Južna evropska opservatorija, poznatija kao ESO, je briljantan primer međunarodne saradnje koja je tokom protklih 30 godina dovela do niza fundamentalnih naučnih otkrića u oblasti moderne astronomije i astrofizike.
Obe strane stadiona zabezeknuto posmatraju. U delu sekunde, tajac se širi hiljadama kilometara oko terena, pred milionima televizijskih ekrana. Svuda se postavlja pitanje – kako je ovakav udarac uopšte fizički moguć?
10 najvećih matematičkih zagonetki i zadataka koji zbunjuju razum.