Petnički Programi: Astronomi
Iz Petničkog Almanaha: Pogled u nebo
ASTRONOMIJA JE NAUKA KOJA SE U DOMAĆIM ŠKOLAMA NE IZUČAVA KAO POSEBAN PREDMET, već se samo neki njeni delići provlače kroz nastavu geografije i fizike. Kao samostalan predmet pojavljuje se tek u četvrtom razredu specijalizovanog matematičkog smera gimnazije, dok se u okviru fizike za četvrti razred prirodno-matematičkog smera izučava sa jednim časom nedeljno. Zbog toga svi učenici koji se prijavljuju na petnički program astronomije manje ili više zahtevaju dodatnu obuku, što nije slučaj u oblastima gde postoje tradicionalni školski predmeti (fizika, hemija, biologija i sl.).
PROGRAM ASTRONOMIJE ISTRAžIVAČKE STANICE PETNICA je strukturno podeljen u dva segmenta. Prvi segment čine seminari namenjeni učenicima koji su prvi put polaznici programa astronomije (tzv. ASTRONOMIJA 1 – AST1), dok drugi segment čine seminari namenjeni polaznicima koji su ranijih godina prošli kroz program astronomije (ASTRONOMIJA 2 – AST2).Tokom jedne godine organizuju se četiri sezonska seminara (zimski, prolećni, letnji i jesenji). Zimski i jesenji seminari su teorijske prirode, prolećni je metodološki, dok je letnji vežbovni (za AST1), odnosno seminar na kojem se realizuju samostalni projekti (za AST2).

ZIMSKI SEMINAR astronomije za polaznike koji su prvi put na Programu astronomije, realizuje se kao uvodni kurs astronomije. Pošto ovi polaznici imaju različite nivoe predznanja kao i segmentarno poznavanje astronomije, ovaj kurs je zamišljen tako da ih provede kroz sve značajne oblasti kojima se astronomska nauka bavi. Veoma je važno da polaznici, pored toga što će naučiti nove stvari, povežu ovo znanje sa znanjem koje su stekli iz školskih predmeta, ali i da popune praznine u već postojećem znanju o astronomiji koje su stekli sami. Sa druge strane, veoma je važno da polaznici steknu pravu sliku o astronomiji kao nauci u svoj svojoj kompleksnosti, a ne samo na nivou popularnih tekstova iz medija. Neke od tema koje se redovno obrađuju su: Sunčev sistem, Zvezdani spektri, Sunce i aktivnost Sunca, Evolucija zvezda, Klasična kosmologija i standardni model Velikog praska, Zvezdani sistemi, Nebeska mehanika…; a tu su i: Uvod u matematičku analizu, Programski jezik C, Uvod u verovatnoću i statistiku…
DRUGI SEGMENT ZIMSKIH SEMINARA za AST1 je samostalni rad polaznika. Njegov cilj je da se polaznici upoznaju sa načinom rada sa literaturom, izradom izveštaja/seminarskog rada, kao i radom sa referencama na stranim jezicima. A tu je i pripremanje prezentacije i nastup pred grupom. Polaznici, dakle, dobiju dva zadatka za samostalni rad. Prvi zadatak sadrži pojmove iz astronomije za koje polaznik samostalno u biblioteci i na Internetu treba da pronađe objašnjenja i da ih obrazloži u sažetom pisanom obliku. Drugi zadatak podrazumeva rad u grupi na prevodu nekog članka iz „Sky and Telescope” ili “Astronomy”, pri čemu je taj članak samo osnovna literature za određenu temu. Polaznici na kraju prezentuju ovu temu usmeno pred celom grupom uz pomoć Power Point prezentacije koju su izradili i, naravno, odgovaraju na pitanja.
TREĆI SEGMENT ZIMSKOG SEMINARA za “novajlije” je praktična astronomija. Ovo podrazumeva osnovnu obuku za snalaženje na noćnom nebu i rad sa teleskopom.
ZIMSKI SEMINAR ZA STARIJE POLAZNIKE (AST2) oblikovan je kao teorijski seminar tokom kojeg se polaznici upoznaju sa primerima konkretnih naučnih istraživanja i sa osnovnim alatima koji će im biti od pomoći u izradi samostalnih projekata. Predavači, iskusni naučni radnici, na ovom seminaru prikazuju svoje istraživačke programe i metode koje koriste u tim istraživanjima. Pored toga, analiziraju se i zanimljiva astronomska posmatranja i istraživanja u svetu. Obrađuju se i osnovni matematički i programerski alati koje će neminovno primenjivati u radu na svojim projektima.
ONO ŠTO JE NAJVAžNIJI SEGMENT ovog seminara, jeste definisanje tema za samostalne projekte na kojima će polaznici tokom godine raditi. Zbog toga se dosta vremena posvećuje razgovoru sa polaznicima u vezi sa temama i metodama rada na projektima. Sva predavanja se dizajniraju tako da pomognu polaznicima u izboru onoga što će samostalno raditi.
PROLEĆNI SEMINARI predstavljaju logičan teorijski nastavak zimskih seminara na putu ka samostalnom radu polaznika na svojim izabranim temama. Prolećni seminar za AST1 je postavljen tako da se polaznici pre svega upoznaju sa osnovama obrade rezultata merenja, posmatračkim metodama i pisanjem izveštaja i naučnih radova. Pored toga, polaznici realizuju nekoliko virtuelnih vežbi (Clea vežbe – http://www3. gettysburg.edu/~marschal/clea/CLEAhome.html) koje predstavljaju vizuelnu i suštinsku simulaciju pravih posmatranja. Njihovom realizacijom polaznici upoznaju različite mehanizme koji stoje iza određenih astronomskih fenomena ali se takođe i „igraju“ sa realnim podacima dobijenim sa vrhunskih svetskih instrumenata. Ovo im omogućava da se prvi put upoznaju sa obradom realnih astronomskih posmatranja, ali ih postepeno i uvodi u svet naučnog metoda i naučnog rada. Pored toga, svako vedro veče se koristi teleskopom. Za razliku od zimskih seminara, na kojima su oni uglavnom bili pasivni posmatrači upotrebe teleskopa, na prolećnom seminaru polaznici samostalno koriste teleskope. Na taj način prolaze i kroz mnoge probleme koji mogu nastati u upotrebi profesionalnih instrumenata …
PROLEĆNI SEMINAR ZA “STARIJE” POLAZNIKE je priprema za rad na samostalnim projektima. Na seminaru se radi na razradi metoda koje će koristiti u istraživačkim projektima. Organizuju se i predavanja vezana za matematički aparat i programerske pakete koje će koristiti.
LETNJI SEMINARI ZA AST1 SU VEžBOVNOG TIPA. Glavnina rada su vežbe — pet praktičnih i pet teorijskih (posmatranja drugih posmatrača). Ideja je da se tokom ovog seminara polaznici maksimalno osamostale u radu, da nauče da definišu potrebe i zahteve, analiziraju tekuće probleme i, tek nakon toga, da se obrate svom mentoru za pomoć. Posle svake urađene vežbe piše se izveštaj u formi redukovane verzije naučnog rada. Izveštaji se pregledaju i vraćaju na doradu sve dok ne dostignu odgovarajući nivo. Evo i primera praktičnih vežbi: Određivanje ubrzanja Zemljine teže, Merenje geografske širine gnomonom, Termalni šum CCD kamere, Određivanje atmosferske ekstinkcije. Takođe tu su i neke od teorijskih vežbi: Određivanje perioda rotacije Jupiterovih satelita, Energija Sunca, Nastanak elemenata, Rotacija Sunca, Astrometrija asteroida. Vežbe su takve da polaznici kroz svaku od njih nauče nešto novo o nekoj astronomskoj pojavi ili nekom mehanizmu ili procesu. Primenjujući znanja stečena na prolećnom seminaru u vezi sa obradom rezultata merenja, programiranjem i pisanjem izveštaja, polaznici zaokružuju svoju pripremu za konkretan istraživački rad.
LETNJI PROGRAM ZA „STARIJE“ POLAZNIKE (AST2) je fokus dvogodišnjeg ciklusa astronomske edukacije u Istraživačkoj stanici Petnica. Na ovom seminaru učestvuju samo polaznici koji su najmanje jednu godinu proveli na programu astronomije stekli dovoljno znanja i veštine za samostalna astronomska posmatranja i istraživanja; polaznici koji su prošli sve stepene selekcije i imali priliku da pronađu oblast i temu koja ih interesuje i kojom bi se bavili. Letnji program je u formi istraživačkog kampa gde polaznici u saradnji sa svojim mentorima rade na realizaciji svojih prethodno razrađenih projekata – posmatraju i obrađuju posmatranja, programiraju i simuliraju pojave, postavljaju nove modele, analiziraju posmatranja drugih na vrhunskim svetskim instrumentima. Redovno se organizuju sastanci gde se raspravlja o trenutnom stanju projekata kako bi međusobno mogli da uporede svoj napredak. Svoje vreme polaznici organizuju samostalno i po svojoj želji, a stručni tim je uvek tu na raspolaganju da im pomogne. Na kraju seminara se očekuje da polaznici imaju prve verzije svojih radova. Čak iako projekat nije doneo konkretne rezultate, od polaznika se očekuje da u izveštaju istakne i analizira probleme, ponudi objašnjenja i predloži rešenja.
JESENJI SEMINARI SU TEORIJSKE PRIRODE i na njima se organizuju predavanja sa fronta nauke. Ideja je da se polaznicima predoči šta su to najzanimljivija i najnovija otkrića i modele u astronomiji i srodnim naukama. Ova dva seminara se ne razlikuju za AST1 i AST2, ali se organizuju razdvojeno, kako zbog različitog nivoa predznanja, tako i zbog specifičnih ostalih aktivnosti na seminaru. Na seminaru za grupu AST1 organizuju se razgovori o radu u narednim godinama, idejama i predlozima tema i projekata i sl. Na seminaru za AST2 grupu dovršavaju se pisani radovi do sitnih detalja. Radovi koji su veoma dobri se šalju prvo na recenziju, a zatim i prijavljuju za petničku godišnju konferenciju „Korak u nauku“ koja se organizuje u Stanici krajem godine. Radovi koji učestvuju na Konferenciji se kasnije štampaju u Zborniku radova „Petničke sveske“.
Veoma je važan rad u vreme između seminara kako bi se održao kontinuitet edukacije. Upravo zbog toga se za komunikaciju sa polaznicima koriste mailing liste, forumi i sajt www.ispast.net. Između seminara polaznici imaju različite zanimljive zadatke: da pronađu i opišu neki zanimljiv astronomski Internet sajt, da opišu neki astronomski instrument, da urade prezentaciju neke aktuelne astronomske teme. Često se ovi zadaci realizuju u grupama, kako bi se i komunikacija između polaznika osnažila i oni naučili timskom radu. Istraživačka stanica ima veoma dobru saradnju sa Astronomskom opservatorijom u Beogradu, Katedrom za astronomiju Matematičkog fakulteta u Beogradu, Departmanom za fiziku PMF u Novom Sadu, Institutom za fiziku u Zemunu, PMF u Nišu i Kragujevcu. Preko svojih bivših polaznika, a sada mlađih i stručnih saradnika, Petnica ostvaruje odličnu saradnju sa desetinama naučnih institucija iz celog sveta, koje su sada mesta njihovog usavršavanja ili profesionalnog angažmana. Veoma plodnu saradnju ISP ima i sa amaterskim društvima u našoj zemlji i uzima učešće u svim aktivnostima na polju popularizacije astronomije i nauke uopšte. Upravo će tako biti i tokom 2009. godine – Međunarodne godine astronomije.
***
Astronomija kao atraktivna i interesantna oblast našla je plodno tle u Istraživačkoj stanici Petnica. Mehanizam dvogodišnjeg rada sa polaznicima se pokazao veoma dobrim. Na taj način se nadoknađuje nedostatak školskog obrazovanja iz ove nauke, a uspeva se i sa razvijanjem samostalnosti u radu. Rezultat je veliki broj kvalitetnih radova polaznika, među kojima se neki objavljuju i u domaćim i u međunarodnim stručnim časopisima. Ipak, najvažnije je da svake godine oko 50 srednjoškolaca dobije kvalitetno i savremeno astronomsko obrazovanje.
Deo njih, motivisani radom u Petnici, aktivno se uključuje u rad postojećih lokalnih astronomskih društava ili pokreću nova. Na ovaj način petnički program astronomije je značajno doprineo širenju amaterske astronomije u Srbiji.
Kako je Istraživačka stanica Petnice praktično jedino mesto gde srednjoškolci mogu dobiti ozbiljno i celovito astronomsko obrazovanje i priliku da se bave samostalnim istraživačkim radom, ne treba da čudi što veliki procenat uspešnih studenata astronomije, astrofizike i srodnih nauka upravo čine bivši polaznici Petnice.
Ceo tekst na linku: http://almanah.petnica.rs/24/14.html
9. mart 2009. u 15:15 - ast


Podvodna arheologija je posebna grana pomorske arheologije koja se bavi proučavanjem materijalnih ostataka i tragova ljudskih kultura koji se nalaze ispod površine slatkih i slanih voda, rečnih korita, močvara, bunara.
U prethodna dva teksta o kompaktnim zvezdanim objektima opisani su beli patuljci i neutronske zvezde. Ako se masa ovih tela dovoljno poveća, događa se nezadrživa transformacija u treći oblik mrtvih zvezda – crnu rupu.
Kad je reč o najpoznatijim delima Luisa Kerola, romanima „Alisa u zemlji Čuda“ i „Alisa iza ogledala“, dve stvari su gotovo sigurne – prva, da ste na neki način došli u kontakt sa njima, bilo putem knjiga, animiranih ili igranih filmova; druga, da Vam je glavni utisak o Alisinim avanturama da su šašave, besmislene i namenjene (samo) deci.
Tragom senzacije ekipa stručnjaka je uz pomoć nekoliko jednostavnih fizičkih testova i merenja visine i nagiba terena GPS-om, pokazala da nema nikakve gravitacione anomalije, već da je tu reč o nečem drugom, malo težem
Osim totalnog razaranja 69 odsto svih građevina, efekti prve atomske bombe odnosili su žrtve i tokom narednih meseci. Mnogi od stanovnika grada koji su preživeli eksploziju, a koje u Japanu nazivaju hibakuša, "žrtve atomske bombe", bili su ozračeni i umirali su od trovanja radijacijom.
Mogućnost da se i iz naših krajeva vidi polarna svetlost aktuelna je ovih dana. Na koji način nastaje polarna svetlost i zašto je vidimo samo u blizini polova?
Kako izgleda nastave biologije u našem školstvu u poređenju sa drugim zemljama? Da li pratimo trendove ili ne? Kako se odnosimo prema aktuelnim dilemama?
Kako alge otklanjaju boju iz starih vojničkih vunenih džempera, da li bakterije iz mulja mogu da proizvode struju, kako je razvoj železare u Smederevu razvio ujedno i tamošnji sport, te kako su balovi 30-ih godina prošlog veka u Novom Sadu uticali na modu...
Živa bića i njihovi životni ciklusi nisu interesantni samo naučnicima, već i piscima naučne fantastike. Mnogi od njih su inspiraciju upravo našli u nekim od najneobičnijih parazita.
Kad se školski sistem posmatra odozdo, iz zadnje klupe, čija je prava mera ruiniranosti viđena na PISA testovima, jasnije se vidi kako su Matematička gimnazija i još par sličnih specijalizovanih škola, uz Istraživačku stanicu Petnica, ostale gotovo poslednje oaze znanja
Južna evropska opservatorija, poznatija kao ESO, je briljantan primer međunarodne saradnje koja je tokom protklih 30 godina dovela do niza fundamentalnih naučnih otkrića u oblasti moderne astronomije i astrofizike.
Obe strane stadiona zabezeknuto posmatraju. U delu sekunde, tajac se širi hiljadama kilometara oko terena, pred milionima televizijskih ekrana. Svuda se postavlja pitanje – kako je ovakav udarac uopšte fizički moguć?
10 najvećih matematičkih zagonetki i zadataka koji zbunjuju razum.
Intenzivna portraga za Marsovcima traje više od jednog veka. Možda više i od dva, zavisno od toga šta podrazumevate pod intenzivnim traganjem.