Fotografija Velikog Magelanovog oblaka
Astronomi Istraživačke stanice Petnica snimili su Veliki Magelanov oblak. U pitanju je nepravilna galaksija koja je vidljiva samo sa južne hemisfere Zemlje.
Snimak je načinjen iz Istraživačke stanice Petnica udaljenim pristupom teleskopu Fondacije “TZEC Moun”, koji se nalazi u južnoj Australiji. Snimili: Ivan Milić i Nemanja Vojvodić.
2. mart 2011. u 23:02 - ast
Ostavi komentar
Moraš se prijaviti da bi ostavio komentar.
-
Pozdrav!
Dobro došli na zvaničan sajt Programa astronomije
Istraživačke stanice Petnica.Na sajtu ćete pronaći informacije namenjene sadašnjim i budućim polaznicima i saradnicima Programa astronomije, ali i informacije namenjene najširoj javnosti.
Za sve sugestije i pitanja možete nas kontaktirati preko formulara.
-
Pridružite nam se na Facebook grupi Astronomija u Petnici
-
Vremenska prognoza
Nauka @ B92
Da li nam je obrazovanje loše?
Zatvaranje škola zbog štednje struje je loša poruka mladima i celom društvu - poruka da nam je obrazovanje teret, potrošnja a ne ulaganje u budućnost, kaže direktor Istraživačke stanice Petnica Vigor Majić.
Lepljive trake prave se još od sredine 19. veka, a u masovnu upotrebu ušle su zahvaljujući naizgled banalnom problemu koji je mučio auto-industriju
"Istraživačka stanica Petnica odlikuje se Sretenjskim ordenom drugog stepena, za zasluge u razvoju naučnog podmlatka i unapređenje obrazovanja." kaže se u ukazu predsednika Srbije Borisa Tadića, povodom Dana državnosti.
"Ne znam da li postoji profesija u kojoj imate manje slobode da radite svoj posao na način na koji mislite da treba nego što je to nastavnička. Bila sam potpuno šokirana kada mi je Holanđanin iz tamošnjeg centra za evaluaciju rekao da oni uopšte nemaju kurikulum. To znači da ne postoji plan i program u školama. Holandija je vrlo visoko kotirana na Pisa testovima. Bojazan da će popuštanje dizgina stvoriti anarhiju je nopravdana pod uslovom da se nastavnici osposobe da preuzmu odgovornost, što sada nije slučaj"
Zahlađenje je počelo naglo, najverovatnije zbog vulkanskih erupcija... Tako je počelo malo ledeno doba.
Nauka na najboljim .rs sajtovima
Petnaesti po redu izbor najboljih domaćih sajtova “PC Press” pokazao je da kvalitet i dalje o(p)staje na vrhu, ali da je za kvantne skokove potrebno još mnogo edukacije, truda, dobre volje, novca... Mesečni magazine “PC Press” odabrao je 50 posebno vrednih Web lokacija i razvrstao ih u deset kategorija. Jedna od kategorija je “Kultura i nauka”
Kаkvа se nаukа krije izа snegа? Po čemu se sneg rаzlikuje od kiše i ledа, kаko nаstаje jednа snežnа pаhuljа i kаko se topi?
Možete li da zamislite da je Zemlja stara samo jedan sat? U kom minutu je nastao život, u kom su životinje izašle iz mora, kada su živeli dinosaurusi, a kada je nastao čovek?
Ima naših ljudi koji su u Americi postali stvarno nebeski! Kako? Zahvaljujući tome što su bili takvih zanimanja da se za njih zainteresovala NASA, zapravo ljudi iz pojedinih programa u toj golemoj „vasionskoj kompaniji“, koja je važan deo američkog sna.
Finansiranje i razvoj astronautike
U novembru je planiran susret ministara država članica Evropske kosmičke agencije (ESA) na kome će se razmatrati prioriteti njenog budžeta. Moguće je da neki od kritičnih programa ESA, uključujući i one koji se odvijaju u saradnji sa NASA-om, budu podvrgnuti detaljnoj analizi. Naučna, ali i politička debata se sprema.
Od prve Kelenove ideje zа prаvljenje ledа do ulаskа frižiderа u mаsovnu upotrebu prošlo je 170 godinа
Naučni scenariji za smak sveta
Na početku godine o kojoj se već dugo govori u smislu pseudonaučnog predviđanja takozvanog smaka sveta, jer su ga “predvidele Maje”, dok se novisnki stupci pune kvaziinformacijama, osvrnimo se na moguće stvarne rizike po opstanak planete Zemlje.
Ima li zaista smrti posle života?
Na V Festivalu nauke organizovana je debata na temu šta je smrt? Kako je definišu medicina, etnologija, arheologija, a kako fizika i astronomija? Kako se poimanje smrti menja kroz vreme, a kako kroz različite discpline? Da li nauka može da utiče i na produženje života? Šta su rođenja, a šta smrti za nauku?
Pseudonauka, u svakom slučaju, nije prosta negacija nauke. Čak i da jeste, bilo bi vrlo teško prvo definisati šta je sve nauka kako bismo onda shvatili šta ona nije.
CERN: Grupni portret sa bozonom
Nakon dugogodišnjih pregovora, predsednik Boris Tadić i generalni direktor CERN-a Rolf-Diter Hojer početkom nedelje potpisali su ugovor o pristupanju Republike Srbije ovoj panevropskoj naučnoj organizaciji.
Srbija: zašto nam je bitan CERN?
Predsednik Srbije Boris Tadić sutra će u Ženevi potpisati sporazum kojim će Srbija, ponovo posle nekoliko decenija, postati pridruženi član CERN-a. Ovim povodom zamolili smo direktora Instituta za fiziku, dr Aleksandra Belića da ekskluzivno za B92 objasni značaj ovog pristupanja.
U narednim decenijama, kada je razvoj kosmonautika u pitanju, može doći do procesa dvostrukog karaktera, što će iznad svega biti diktirano međunarodnom političkom i ekonomskom situacijom.
Arhiva
- februar 2012
- oktobar 2011
- jun 2011
- maj 2011
- mart 2011
- januar 2011
- decembar 2010
- novembar 2010
- oktobar 2010
- septembar 2010
- avgust 2010
- jul 2010
- maj 2010
- april 2010
- mart 2010
- februar 2010
- januar 2010
- decembar 2009
- novembar 2009
- oktobar 2009
- septembar 2009
- avgust 2009
- jul 2009
- jun 2009
- maj 2009
- mart 2009
- februar 2009
- januar 2009
- decembar 2008
- novembar 2008
- oktobar 2008
- septembar 2008
- avgust 2008
- jul 2008
- jun 2008
- maj 2008
- april 2008
- mart 2008
- februar 2008
- januar 2008
- decembar 2007
- novembar 2007
- oktobar 2007
- septembar 2007
- avgust 2007
- jul 2007
- jun 2007
- maj 2007
- april 2007
- mart 2007
- februar 2007
- januar 2007
- decembar 2006
Kategorije

